Dijafragma
| Grudna dijafragma | |
|---|---|
 Sistem organa za disanje Porijeklo: Septum transversum, pleuroperitoneumski nabori, tjelesni zid | |
| Detalji | |
| Sistem | Sistem za disanje |
| Arterija | Perikardiakofrenska arterija, muskulofrenska arterija, donje frenske arterije |
| Vena | Gornja i donja frenična vena |
| Živac | Frenični i donji međurebarni nervi |
| Identifikatori | |
| Latinski | Diaphragma |
| MeSH | D003964 |
| TA98 | A04.4.02.001 |
| TA2 | 2327 |
| FMA | 13295 |
| Anatomska terminologija | |
Grudna dijafragma ili, jednostavno, dijafragma, ošit ili prečaga (grč. διάφραγμα - diáphragma = prečaga, particija) je unutrašnji list skeletnog mišića[1] kod ljudi i ostalih sisara, koja se proteže preko dna grudne šupljine.
Dijafragma odvaja grudnu šupljinu koja sadrži srce i pluća od trbušne šupljine i obavlja važnu funkciju u disanju: dijafragma se skuplja, zapremina grudne šupljine se povećava, stvarajući tamo negativni pritisak koji uvlači zrak u pluća.[2]
Termin dijafragma u anatomiji, koji je kreirao Gerard iz Kremone,[3] može se odnositi i na druge ravne strukture kao što su urogenitalna dijafragma ili karlična dijafragma, ali "dijafragma" se obično odnosi na grudnuu dijafragmu. U ljudi je dijafragma blago asimetrična — njena desna polovina je više prema gore (gornja) u odnosu na lijevu, jer velika jetra leži ispod desne polovine dijafragme. Postoji i teorija da je dijafragma niža s druge strane zbog prisustva srca.
Dijafragma je prirodna granica između ova dva dijela tijela. Njena najznačajnija uloga je u procesu disanja pošto se njenim kontrakcijama naizmenično smanjuje i povećava pritisak u grudnom košu što za posljedicu ima ulazak i izlazak zraka iz pluća.
Na samoj dijafragmi nalazi se nekoliko otvora kroz koje prolaze organi iz grudnog koša u trbuh, a među njima su najznačajniji jednjak i aorta.
Građa
[uredi | uredi izvor]Mišićne niti dijafragme polaze sa različitih djelova zidova grudnog koša, idu prema središtu, gdje prelaze u tetivno središte (lat. centrum tendineum):
- pars sternalis - mišićne niti polaze se vanjske strane grudne kosti:
- pars costalis - mišićne niti polaze se unutrašnje strane rebarnih hrskavica (7.-12. rebra);
- pars lumbalis - tetive ovih mišićnih niti polaze sa tijela pršljenova i međupršljenskih ploča slabinskih prljšenova L2-L5.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Campbell, Neil A. (2009). Biology: Australian Version (8th izd.). Sydney: Pearson/Benjamin Cumings. str. 334. ISBN 978-1-4425-0221-5.
- ↑ "Medical Illustrations and Animations, Health and Science Stock Images and Videos, Royalty Free Licensing at Alila Medical Media". www.alilamedicalmedia.com.
- ↑ Arráez-Aybar, Luis-Alfonso; Bueno-López, José-L.; Raio, Nicolas (mart 2015). "Toledo School of Translators and their influence on anatomical terminology". Annals of Anatomy - Anatomischer Anzeiger. 198: 21–33. doi:10.1016/j.aanat.2014.12.003 – preko ResearchGate.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
