Gobi

Gobi
Pješčane dine u Unutarnjoj Mongoliji, Kina
Položaj pustinje Gobi
Lokacija	Mongolija NR Kina
Visina	910 - 1.520 m
Dužina	1.600 km
Širina	800 km
Površina	1.295.000 km2
Max. temp.	38 °C
Min. temp.	-43 °C
Oborine	10-250 mm/god.
Geografija
Koordinate	42°21′N 103°16′E
Naselja	Dunhuang, Bayanhot i Sivantse
Resursi	bakar
Gobi class=notpageimage| Položaj pustinje Gobi u Kini

Gobi (mongolski: ᠭᠣᠪᠢ, ćirilica: говь, Govi što doslovno znači „polu-pustinja”; kineski: 戈壁沙漠; pinyin: Gēbì Shāmò, ili kraće: 戈壁, Gēbì) je pustinja u središnjoj Aziji, nalazi se na području sjeverne i sjeverozapadne Kine i južne Mongolije. Obuhvaća otprilike jednu trećinu površine Mongolije. Svojom površinom od oko 1.295.000 km² Gobi je peta pustinja u svijetu po veličini, a svojim položajem najjsevernija pustinja na svijetu.

Pustinja Gobi ima povijesni značaj, ne samo zbog svoje povezanosti s Mongolskim Carstvom, već i zato što je bila jedno od prijelaza na Putu svile.

Zemljopisne odlike

Satelitski snimak pustinje Gobi s istaknutim velikim gradovima.

Pustinja Gobi je okružena gorjem Altaj i mongolskom ravnicama i stepama na sjeveru, Tibetanska visoravan nalazi se na jugozapadu, a Velika kineska nizina na jugoistoku pustinje. Gobi se može podijeliti na nekoliko regija. Polupustinjska visoravan Alašan, smještena jugozapadno od ove stepe, uključuje područje dina pustinje Kumtagh (Lob Nor) i proteže se do Tibetanske visoravni. Pustinjska stepa doline jezera Gobi proteže se na sjever, u unutrašnjost Mongolije, a Istočna pustinjska stepa Gobi se proteže na 281.000 km² od Unutarnje mongolske visoravni (Kina) do Mongolije.

Suprotno slikama koje se često povezuju s pustinjama, Gobi je više prekriven kamenjem i stijenama nego pijeskom. Krajolici su raznoliki: postoje prostrane ravnice stepe, zemlje, kamenja ili pijeska, impozantni planinski lanci poput poznatih „Plamtećih litica” ili manje dine. Ova heterogenost krajolika daje pustinji Gobi značajnu raznolikost boja. Sunčano vrijeme je oko 250 dana u godini.

Gobi je hladna pustinja, te se često na vrhu pustinjski dina nalaze tragovi snijega, čemu pridonosi i nadmorska visina na kojoj se nalazi pustinja od oko 910 do 1.520 metara.

Oko Dunhuanga, u kineskoj provinciji Gansu, mogu se pronaći velike oaze, pješčane dine visoke stotinjak metara, a česti su i tornadi.

• 
  Plamteće litice Gobija, Mongolija
• 
  Gromila ovaa u Gobiju
• 
  Raspjevane dine (Khongoryn Els), Mongolija
• 
  Ostaci Kineskog zida u Gobiju
• 
  Alxa Lijevi stijeg, Unutarnja Mongolija, Kina

Klima

Jaja dinosaura u Mongoliji, lipanj 2017.

Kontinentalnu klimu pustinje Gobi karakteriziraju ekstremne temperaturne varijacije, što je čini vrlo negostoljubivom. Klima Gobija znatno varira ovisno o godišnjem dobu: ljeti je vruća (+38 °C), a zimi ledena (-25 °C ), što je čini najhladnijom pustinjom na svijetu nakon Antarktike. Prosječno u pustinju padne oko 194 milimetara kiše godišnje, dodatna količina vlage u pustinju dopire sa sjevera iz sibirskih stepa, hladnim vjetrovima koji donose snijeg i koji spuštaju temperaturu pustinje do –40°C u zimi, za razliku od ljetne od +40°C.

Ovu visoravan zahvataju snažni vjetrovi. Između noći i dana može se uočiti temperaturni raspon od 32 °C. U kanjonu Yolyn Am blokovi leda mogu se vidjeti u srpnju. Pustinja Gobi širi se za više od 10.000 km² godišnje.

Temperatura

	Sivantse (1190 m)	Ulaanbaatar (1150 m)
Godišnji prosjek	−2,5 °C (27,5 °F)	−0,4 °C (31,3 °F)
Siječanjski prosjek	−26,5 °C (−15,7 °F)	−21,6 °C (−6,9 °F)
Srpanjski prosjek	17,5 °C (63,5 °F)	18,2 °C (64,8 °F)
Ekstremi	−47 to 34 °C (−53 to 93 °F)	−42,2 to 39,0 °C (−44,0 to 102,2 °F)

Paleontologija

Dvogrbe deve u pokrajini Bayankhongor, Mongolija.

Nemegtska kotlina, smještena u sjeverozapadnom dijelu pustinje, lokalno je poznata kao „Dolina zmajeva” jer je izvor mnogih vrsta okamina (fosila), iz razdoblja kasne krede, a u pustinji su prvi put otkrivena jaja dinosaura i fosilni otisci stopala (ihniti). Tako su tamo nađeni i dinosauri Velociraptor, Oviraptor, Tarbosaurus, Protoceratops i mnogi drugi, kao i sisavac Nemegtbaatar.

Živi svijet

Trave i neki mali grmovi pružaju hranu velikom broju malih životinja poput pustinjskog hrčka (Phodopus roborovskii) i divljeg magarca kulana (Equus hemionus). Veće divlje životinje uključuju Przewalskog konja (Equus przewalskii), snježnog leoparda, mongolskog divljeg magarca (Equus hemionus hemionus) i medvjeda Gobi (Ursus arctos gobiensis).

Ljudi su odavno pripitomili ovce, koze, uključujući kašmirske koze (Capra Thibetana), poznate po jedinstvenoj kvaliteti kašmirskih vlakana koje proizvode, jakove, deve i mongolske konje. Nomadi naseljavaju određena područja. Putuju na devama, malim konjima (mongolski konj) ili u terenskim motornim vozilima, ovisno o regiji i svojim mogućnostima. Mongolski nomadi žive u obiteljima i spavaju u jurtama, tradicionalnim kružnim mongolskim kućama.

Poveznice

• Džungarija
• Taklamakan

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Gobi

• John Thomas Bealby, "Gobi", Encyclopædia Britannica Vol. 12 (11. izd.), 1911., str. 165.–169.