Prijeđi na sadržaj

Turizam

Izvor: Wikipedija
Image
Peru, Machu Picchu

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942). Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.

Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravišni, vikend i izletnički turizam), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifični oblici turizma orijentirani su na manje (definirane) segmente turističke potražnje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Riječ turist prvi je puta korištena 1772. godine, a riječ turizam 1811. godine.[1][2] Riječi turist i turizam sastoje se od riječi tour, koja je izvedena iz staroengleske riječi turian, starofrancuske torner, od latinskog tornare; što znači "uključiti se u tok", koja i sama ima korijene starogrčke riječi tornos (τόρνος); što znači "tok".[3]

Popisi i statistika turizma u svijetu

[uredi | uredi kôd]

Ukupan broj prekograničnih turističkih putovanja

[uredi | uredi kôd]

Međunarodni turistički dolasci u 2012. godini dosegli su brojku od 1,035 milijardi, u odnosu na brojku od 996 milijuna u 2011. godini, te 952 milijuna u 2010. godini.[4] U 2011. i 2012. godini međunarodna potražnja za putovanjima nastavila se povećavati usprkos gubicima koji su nastali kao rezultat velike recesije iz kasnih 2000-ih godina, kada je turizam, od druge polovice 2008. godine do kraja 2009. godine, kao grana doživio znatan pad. Nakon porasta od 5 % u prvoj polovici 2008. godine, postotak inozemnih dolazaka turista se u drugoj polovici iste godine smanjio, te je godina završila s povećanjem od 2 % u odnosu na povećanje od 7 % prethodne godine.[5] Negativni trend se nastavio tijekom 2009. godine, a u nekim zemljama i pojačao zbog izbijanja virusa gripe H1N1, što je rezultiralo padom od 4,2 % te godine, a broj dolazaka međunarodnih turista smanjio se na 880 milijuna. Međunarodni turistički prihodi doživjeli su pad od 5,7 %.[6]

Najveće svjetske turističke destinacije

[uredi | uredi kôd]

Svjetska turistička organizacija navodi sljedećih deset destinacija kao najposjećenije po broju dolazaka međunarodnih turista u 2016. godini:

Mjesto Država UNWTO
regija[7]
Međunarodni
turistički
dolasci
(2016.)[8]
1.Image FrancuskaEuropa82,6 milijuna
2.Image SADSjeverna Amerika75,6 milijuna
3.Image ŠpanjolskaEuropa75,6 milijuna
4.Image NR KinaAzija59,3 milijuna
5.Image ItalijaEuropa52,4 milijuna
6.Image Ujedinjeno KraljevstvoEuropa35,8 milijuna
7.Image NjemačkaEuropa35,6 milijuna
8.Image MeksikoSjeverna Amerika35,0 milijuna
9.Image TajlandAzija32,6 milijuna
10.Image MalezijaAzija26,8 milijuna

Međunarodni prihodi od turizma

[uredi | uredi kôd]
Image
Krakov, bivši glavni grad Poljske, središte kulturnog turizma

Međunarodni prihodi od turizma 2014. godine dosegli su 1,2 bilijuna američkih dolara, što odgovara porastu od 3,7 % u odnosu na 2013. godinu.[9] Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kad su u pitanju prihodi od turizma (2016.):

Mjesto Država UNWTO
regija[7]
Međunarodni
prihodi
od turizma
(2016.)[8]
1.Image SADSjeverna Amerika204,5 milijardi $
2.Image NR KinaAzija114,1 milijardi $
3.Image ŠpanjolskaEuropa56,5 milijardi $
4.Image FrancuskaEuropa45,9 milijardi $
5.Image Ujedinjeno KraljevstvoEuropa45,5 milijardi $
6.Image TajlandAzija44,6 milijardi $
7.Image ItalijaEuropa39,4 milijardi $
8.Image NjemačkaEuropa36,9 milijardi $
9.Image Hong KongAzija36,2 milijardi $
10.Image MakaoAzija31,3 milijardi $

Međunarodni izdaci za turizam

[uredi | uredi kôd]

Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kada su u pitanju izdaci za turizam (2016.):

Mjesto Država UNWTO
regija[7]
Međunarodni
izdaci
za turizam
(2016.)[8]
1.Image NR KinaAzija292,2 milijardi $
2.Image SADSjeverna Amerika112,9 milijardi $
3.Image NjemačkaEuropa77,5 milijardi $
4.Image Ujedinjeno KraljevstvoEuropa63,3 milijardi $
5.Image FrancuskaEuropa38,4 milijardi $
6.Image RusijaEuropa34,9 milijardi $
7.Image KanadaSjeverna Amerika29,4 milijardi $
8.Image Južna KorejaAzija25,0 milijardi $
9.Image ItalijaEuropa24,4 milijardi $
10.Image AustralijaOceanija23,5 milijardi $

Oblici turizma

[uredi | uredi kôd]


Vidi još

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Griffiths, Ralph; Griffiths, G. E.: Pennant's Tour in Scotland in 1769 The Monthly Review, Or, Literary Journal, London, 1772., vol. 150 (46), str. 150 (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  2. Harper, Douglas: Tour Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  3. Harper, Douglas: Turn Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  4. UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2013., vol. 11 (1) (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  5. Međunarodni turizam ugrožen pogoršanjem globalne ekonomije (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2009., vol. 7 (1) (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  6. UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, kolovoz 2010. vol. 8 (8) (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  7. 1 2 3 UNWTO - države članice Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. studenoga 2018. (Wayback Machine) Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  8. 1 2 3 UNWTO - važne stavke turizma 2016. godine Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  9. Međunarodni prihodi od turizma 2011. godine prerasli 1 bilijun američki dolara Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. ožujka 2018. (Wayback Machine) Svjetska turistička organizacija, 7. svibnja 2012. (pristupljeno 24. ožujka 2018.)