ʻAusetalia
Commonwealth of Australia | |
|---|---|
| Viʻi o le Atunuʻu: "Advance Australia Fair"[N 1] | |
Tuaʻoi o Ausetalia
Tuaʻoi o Antarctica e pulea e Ausetalia | |
| Laumua | Kenepera 35°18′29″S 149°07′28″E / 35.30806°S 149.12444°E |
| Aʻai e pitoisili ona tele | Sini (metropolitan) Melepone (urban)[N 2] |
| Gagana a le malo ma le atunuʻu | Igilisi (Au) |
| Tapuaiga |
|
| Igoa o tagata | |
| Malo | Feterale Palemene Pulega Faʻavae |
• Tupu | Salese III |
• Kovana Sili | Sam Mostyn |
• Palemia | Anthony Albanese |
| Fono Faitulafono | Palemene |
• Fono pito i luga | Senate |
• Fono pito i lalo | Maota o Sui |
| Tutoʻatasi mai Peretania | |
• Faʻafeterale | 1 Ianuari 1901 |
• Faʻaaliga Balfour | 15 Novema 1926 |
• Tulafono mo le vaetamaina o Westminster | 9 Oketopa 1942 |
• Tulafono o Ausetalia | 3 Mati 1986 |
| Eria | |
• Atoa | 7,688,287[8][9][10] km2 (2,968,464 sq mi) (6th) |
• Vai (%) | 1.79 (2015)[10] |
| Aofaʻi o tagata | |
• 2026 estimate | |
• 2021 census | |
• Toʻatele o tagata | 3.7/km2 (9.6/sq mi) (244th |
| GDP (PPP) | 2024 estimate |
• Total | |
• Per capita | |
| GDP (moni) | 2024 fuafuaina |
• Atoa | |
• Per capita | |
| Gini (2020) | medium inequality |
| HDI (2022) | very high (10th) |
| Tupe | Tala Ausetalia ($) (AUD) |
| Sone Taimi | UTC+8; +9.5; +10 (AWST, ACST, AEST[N 4]) |
• Taumafanafana (DST) | UTC+10.5; +11 (ACDT, AEDT[N 4]) |
| DST e leʻo faʻaoga e Qld, WA and NT | |
| Faʻasologa o aso | dd/mm/yyyy[16] |
| Itu e ave ai taʻavale | Agavale |
| Faʻailoga telefoni | +61 |
| Initaneti TLD | .au |
O ʻAusetalia,[17] ʻo se konetineta i le Vasa Pasefika. ʻO se atunuʻu telē tele lea atunuʻu. E maua i le itū i saute i sisifo o Samoa, ʻae taʻatia i le itū i mātū i sisifo o Niu Sila. ʻO se atunuʻu e mauʻoa tele ʻAusetalia, ʻaua e tele ona ʻoloa mai ona minerale ma isi ʻoloa gaosia mai ona faʻatoʻaga faʻapea ona laufanua. O le a le atunuu lona ono-aupito tele lalolagi e ala i le eria atoa. atunuu e lata ane e aofia ai Papua Niu Kini, Initonesia ma Sasaʻe Timor i le itu i matu; Le Motu o Solomona ma Vanuatu i le itu i sasae-matu; ma Niu Sila i le itu i saute-sasaʻe.
Mo e uiga i le 50,000 tausaga i luma o le muamua le faatalanoaga o Peretania i le senituri lona sefulu valu tuai, na aina Ausetalia e ala i le atunuu Ausetalia, na saunoa gagana faavasegaina i pe tusa lea ma le 250 vaega gagana. Ina ua mavae le mauaina o Europa o le konetineta e suesue Holani i le 1606, sa fai mai le afa i sasaʻe o Ausetalia e ala i Peretania Tele i le 1770 ma muai nofoia e ala i felauaiga penal i le kolone o Uelese i saute fou mai le 26 o Ianuari 1788. tuputupu pea le faitau aofai o tagata i le tele o tausaga mulimuli ane ai; sa suesueina ma se nofoaga faaopoopo pale lava pulega e lima, na faavaeina i le konetineta. I le aso 1 Ianuari 1901, faatasi ai faatasi le nofoaga e ono, ua avea le Taupulega o Ausetalia. Talu tuufaatasiga, ua tausia Ausetalia se faiga saoloto faatemokalasi faaupufai fale o manu e galue e avea o se faatemokalasi Palemene feterale ma Malo Faitupu faavae e aofia ai le ono setete ma ni teritori. O le faitau aofai o tagata o le 24 miliona o le tele o le taulaga ma le mamafa faasagatonu i setete i sasae ma i luga o le talafatai.
O Ausetalia o se atunuu atiina ae ma se tasi o le mauoa i le lalolagi, ma le-aupito tele lona 12 tamaoaiga o le lalolagi. I le 2014 sa i ai le maualuga o le lona lima o le lalolagi Ausetalia i le capita tupe maua. tupe faaalu militeli a Ausetalia e 13-aupito tele a le lalolagi. O le faasino upu o le atinae o tagata lona lua-aupito maualuga aafia ai le lalolagi, faatulagaina maualuga i Ausetalia le tele o faatusatusaga faava o malo o faatinoga o le atunuu, e pei o le tulaga lelei o le olaga, o le soifua maloloina, aoaoga, le saolotoga o le tamaoaiga, ma le puipuiga o le saolotoga tau le va ma aia tatau faaupufai. O ʻAusetalia o se sui o le Malo Aufaatasi, G20, o le Taupulega o Malo, ANZUS, Faalapotopotoga mo Tamaoaiga Galulue Felagolagomai ma Atinae (OECD), Lalolagi Faalapotopotoga o Fefaatauaiga, Asia ma le Pasefika Tamaoaiga Galulue, ma le fono o le Pasefika.
Igoa
[Teuteu | edit source]O le igoa e maua ʻAusetalia mai le Australis Latina Terra ( "laueleele i saute") o se igoa faaaoga mo laueleele iloa i le itulagi i saute talu mai aso anamua. O le muamua tusia faaaogaina o le upu Ausetalia i le gagana Peretania sa i 1625 i se tusi na tusia e Sir Richard Hakluyt, lomia e Samuel Purchas. O le ituaiga Holani upu faamatala sa faaaogaina Australische i se tusi Holani i Batavia (Jakarta) i le 1638, e faasino i le fanua iloa fou i le itu i saute.
O le taimi muamua o le igoa e foliga mai ua aloaia faaaogaina ʻAusetalia i ai i se despatch e le Alii Bathurst o 4 Aperila 1817 lea faailoa Kovana Lachlan Macquarie o le mauaina o siata Kapeteni Flinders ʻo ʻAusetalia. I le aso 12 Tesema 1817, ua fautuaina e Macquarie le ofisa o le malo e tatau ona faaaoga aloaia. I le 1824, o le Admiralty malilie e tatau ona faailoa aloaia le konetineta o ʻAusetalia.
Talafaasolopito
[Teuteu | edit source]
nonofo ai tagata o le konetineta o ʻAusetalia ua fuafuaina e amata i le va o 42.000 ma 48.000 tausaga talu ai, atonu i le malaga a tagata i le laueleele alalaupapa ma puupuu-sami alataloto mai mea nei Sautesasae Asia. O nei uluai tagata atonu tuaa sa o le atunuu Australians.At ona po nei i le taimi o le faatalanoaga o Europa i le seneturi lona 18 tuai, o le tele ʻAusetalia le atunuu sailia ma faapotopoto meaai, faatasi ai ma se aganuu tuufofoga ma tulaga faatauaina faaleagaga e faavae i luga o le migao mo le laueleele ma se talitonuga i le miti taimi.
Taunuu mai o le Tagata Europa
[Teuteu | edit source]
O le sighting Europa muamua faamauina o le motu autu o ʻAusetalia, ma le landfall Europa muamua faamauina i luga o le konetineta o ʻAusetalia, e mafua i le Tautai Holani Willem Janszoon. Sa ia mama- le talafatai o le tolotolo Cape Ioka i le amataga 1606, ma tuta i le aso 26 Fepuari i le Pennefather vaitafe e lata ane i le aai i ona po nei o Weipa i Cape Ioka. Amata le Holani atoa o le talafatai i sisifo ma matu ma faaigoa le konetineta o motu "Fou Holani" i le taimi o le seneturi lona 17, ae ua faia se taumafaiga i le faatalanoaga. William Dampier, o se tagata suʻe nuʻu le gagana Peretania, taunuu i le talafatai i le itu i matu-sisifo o Fou Holani i le 1688 ma toe i le 1699 i se malaga toe foi. I le 1770, sa folau James Cook faatasi ma faailogaina le talafatai i sasae, lea sa ia igoa Uelese saute fou ma fai mo Peretania Tele. Faatasi ai ma le leai o lona kolone o Amerika i le 1783, o le Malo o Peretania auina a solomuli o vaa, o le "solomuli Sili", i lalo o le poloaiga o le Taitaiau o Arthur Phillip, e faatuina ai se kolone falepuipui fou i Niu Wales i Saute. A tolauapiga na faatuina ma le fuʻa toe faatutūina mai i Sydney gaiga, taulaga Jackson, i le aso 26 Ianuari 1788, o se aso lea na avea ma aso o le atunuu o ʻAusetalia, ʻAusetalia Aso, e ui lava o le Peretania kolone Tupu o Uelese i saute fou sa le aloaia faalauiloa seia 7 Fepuari 1788. O le nuu muamua na taitai atu ai le faavae o Sini, ma le sailiiliga ma nuu o le isi itulagi. Sa faatulagaina se faatalanoaga o Peretania i le Laueleele o le Van Diemen, ua lauiloa nei o Tasmania, i le 1803, ma na avea ma se kolone ese i 1825. faapea aloaia le malo autasi le vaega i sisifo o ʻAusetalia i sisifo (le kolone vaitafe Swan) i le 1828. kolone Vavaeese sa vaneina mai vaega o Uelese i saute fou: saute ʻAusetalia i le 1836, Victoria i le tausaga e 1851, ma Queensland i le 1859. sa faavaeina le teritori i matu i le 1911 ina ua excised mai saute ʻAusetalia. sa faavaeina i saute ʻAusetalia o se "itumalo saoloto" -o lava se kolone falepuipui. na faavaeina foi Victoria ma sisifo ʻAusetalia "saoloto", ae mulimuli ane taliaina faamaonia le nofosala aveina. O se tauiviga e le nofoia o Uelese i saute fou taitaiina atu ai i le faaiuga o le nofosala felauaiga i lena kolone; taunuu le vaa nofosala mulimuli i le 1848.
Atunuu tulaga
[Teuteu | edit source]
I le aso 1 Ianuari 1901, tuufaatasiga o le na ausia nofoaga ina ua mavae se sefulu tausaga o fuafuaga, feutagaiga ma palota. O lenei faavaeina le Taupulega o ʻAusetalia e avea o se pule o le malo o Peretania. O le teritori o tupe faavae feterale (mulimuli ane toe faaigoaina le teritori laumua o ʻAusetalia) sa faia i le 1911 e pei o le nofoaga mo le laumua o le malo i le lumanai o Canberra. Melepone o le nofoa o le lē tumau o le malo mai le 1901 i le 1927 ao le fausia Canberra. Na siitia atu ai le teritori i matu mai le pulea o le malo i saute o ʻAusetalia i le Palemene le feterale i le 1911. I le 1914, na auai ʻAusetalia Peretania i le tau o le Taua o le Lalolagi, faatasi ai ma le lagolago mai le gata i le vaega saoloto Taupulega tautalatala ma le vaega galulue ʻAusetalia fafati. ʻAusetalia sa auai i le tele o le taua tele tau i le pito i luma i sisifo. O uiga i 416.000 na auauna, e uiga i le 60,000 na fasiotia ma sa manua isi 152.000. O le tele o ʻAusetalia manatu i le toilalo o le ai vaega ʻau a ʻAusetalia ma Niu Sila i Gallipoli e pei o le fanau mai o le atunuu - ona muamua tetele gaoioiga militeli. ua manatu e le toatele o le tauiviga Kokoda Mataituina o se atunuu tutusa - faamatalaina mea na tupu i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi.
Malo
[Teuteu | edit source]

O ʻAusetalia a Malo Faitupu faavae ma se vaega feterale o malosiaga. E faaaoga se faiga o le Palemene o le Malo ma Sialese III i ona luga e pei o le masiofo o ʻAusetalia, o se matafaioi e ese mai ia te ia tulaga o tupu o le isi malo o le Taupulega. O le masiofo o nofo i le malo aufaatasi ma sui i totonu o ʻAusetalia e ala i le aoao o le kovana i le tulaga feterale ma e le kovana i le tulaga o le setete, lea e ala i le tauaofiaga gaoioiga i luga o le fautuaga a lana auauna. O le faaaogaina sili ona maitauina i aso o malosiaga faaleoleo o le aoao o le kovana i fafo atu o le talosaga a le palemia o le faateaina o le malo Whitlam i le faafitauli faale-faavae o le 1975. Ua vavaeeseina e le malo feterale i paranesi e tolu:
- O le Fono Faitulafono: o le Palemene e lua potu, faamatalaina i totonu o le fuaiupu 1 o le faavae e pei ona aofia ai le masiofo (faatusalia mai e le aoao kovana), o le Senate, ma le fale o le sui;
- O le taitai o le: o le fono faapitoa a le feterale, i le faiga o le kovana aoao o fautuaina ai e le palemia ma faifeau o le tulaga.
- O le Faamasinoga: o le Faamasinoga Maualuga o ʻAusetalia ma isi faamasinoga feterale, o lona faamasino ua tofia e le Kovana Sili i luga o le fautuaga a le Fono.
I le Senate (o le fale pito i luga), o loo i 76 senate: sefululua taitasi mai le setete ma le lua mai le teritori Amerika taitasi (o le teritori o ʻAusetalia tupe faavae ma le teritori i matu). O le fale o le sui (o le fale pito i lalo) ei ai le 150 tagata filifilia mai le tasi tagata o le vaega palota, e masani ona taʻua o "electorates" po o le "nofoa", faasoasoa atu setete i luga o le faavae o le faitau aofai o tagata, i le tasi ma tulaga uluai faamaonia a le tapulaa maualalo o le nofoa e lima. e faia masani Faiga Palota mo potu uma e lua tolu tausaga uma, o le taimi e tasi; senate maua tuutuuga overlapping ono tausaga sei vagana ai mo i latou mai le teritori, o lona tuutuuga e le o faatulagaina ae o loo nonoa i le faataamilosaga o le palota mo le fale pito i lalo; faapea na tuu 40 o le nofoaga e 76 i le Senate i le faiga palota taitasi seia vagana ua motusia le taamilosaga e se faataapeina lua. Faaaoga faiga palota a ʻAusetalia palota faapitoa mo faiga palota fale maualalo uma i le ese o Tasmania ma le teritori laumua o ʻAusetalia lea, faatasi ai ma le Senate ma sili ona tulaga fale pito i luga, tuufaatasi ai ma sui fuafuaina i se faiga ua taʻua o le tasi palota faaliliuina atu. Palota e faamalosia mo lesitala uma tagatanuu 18 tausaga ma luga i le puleaga faa-faamasinoga uma, e pei ona faamauina (faatasi ai ma le tuusaunoaga o saute ʻAusetalia). O le vaega i le fesoasoani tele i le fale o sui avea ma le malo ma ona taitai avea palemia. I tulaga pe afai e leai se vaega ua i ai le lagolago tele, o le kovana aoao o le mana faale-faavae e tofia ai le palemia ma, pe afai e tatau ai, faalēaogāina se tasi na aveesea le faatuatuaina o le Palemene.
Setete ma teritori
[Teuteu | edit source]
Ei ai ʻAusetalia setete ono – Uelese saute fou, Kuiniselani, ʻAusetalia i Saute, Tasmania, Vitoria ma sisifo ʻAusetalia ma teritori tetele Amerika e lua - o le teritori o ʻAusetalia tupe faavae ma le teritori i matu. I le tele o itu galulue nei teritori e lua e pei ona taʻua, ae e mafai ona faaleaogaina i le Palemene o le Taupulega so o se tulafono o lo latou palemene. I le faatusatusaga, o tulafono feterale e tafiesea tulafono tulaga na i vaega o loo faatulaga mai i le fuaiupu 51 o le faavae ʻAusetalia; palemene tulaga taofia uma malosiaga faaletulafono residual, e aofia ai i latou o loo i aoga, leoleo tulaga, o le Faamasinoga tulaga, auala, felauaiga o tagata lautele ma le malo i le lotoifale, talu ai nei e le pau i lalo o le aiaiga o loo lisiina i le fuaiupu 51. Taitasi setete ma teritori tetele Amerika ei ai lona lava le Palemene. O le setete o faalapotopotoga tupu, e ui lava e noatia i malosiaga faapitoa o le Taupulega e pei ona faamatalaina e le faavae. O le fale pito i lalo o loo taʻua o le faapotopotoga tulafono (o le fale o le faapotopotoga i le itu i saute ʻAusetalia ma Tasmania); le fale pito i luga o loo taʻua o le aufono a le tulafono. O le ulu o le malo i tulaga taitasi o le premier ma teritori taitasi le faifeau sili. Ua sui le masiofo i tulaga taitasi e ala i se kovana; ma i le itu i matu, o le pule. I le Taupulega, o le aoao o le kovana le sui o le masiofo.
Sootaga fafo ma militeli
[Teuteu | edit source]
I le tele o tausaga talu ai nei, na tulia sootaga i fafo o ʻAusetalia e ala i se mafutaga vavalalata ma le Iunaite Setete e ala i le aulape ANZUS, ma e ala i se manao e atiina ae ai sootaga ma o Asia ma le Pasefika, aemaise lava e ala i ASEAN ma le fono atumotu o le Pasefika. I le 2005 ua faamaonia ʻAusetalia se nofoa Amataga i le itu i sasaʻe tumutumu Asia nei lona accession i le feagaiga o amity ma le galulue faatasi i sautesasae Asia, ma i le 2011 auai i le itu i sasae tumutumu Asia lona ono i Initonesia. O ʻAusetalia o se tasi o le Taupulega o le atunuu, lea na ulu o fonotaga a le Malo o le Taupulega tuuina atu i le fono autu mo le galulue faatasi. Ua tuliloa ʻAusetalia le pogai o le tatalaina tau fefaatauaiga faava o malo.E taitaiina i le faavaega o le Cairns vaega ma le galulue faatasi o le tamaoaiga Asia Pasefika. ʻAusetalia o se sui o le faalapotopotoga mo le galulue faatasi o le tamaoaiga ma le atinae ma le faalapotopotoga o fefaatauaiga o le lalolagi, ma ua tuliloa ni maliega tetele fefaatauaiga saoloto atunuʻu, talu ai nei le ʻAusetalia - maliega tau fefaatauaiga saoloto Iunaite Setete ma sootaga o le tamaoaiga vavalalata ma Niu Sila, ma le isi maliega saoloto fefaatauaiga ua feutagaiga ma Saina – le ʻAusetalia - Saina maliega tau fefaatauaiga saoloto - ma Iapani, Kolea i Saute i le 2011, ʻAusetalia – Sili Maliega tau fefaatauaiga saoloto, ma e pei o Novema 2015 ua tuu le Trans-Pasefika faiga faapaaga i luma o le Palemene mo le faamaoniga.
Siosiomaga
[Teuteu | edit source]
Ui o le tele o ʻAusetalia e matutu po toafa vaega, e aofia ai se vaega eseese o le nofoaga mai heaths mauga e vaomatua le teropika ma le timu, ma ua aloaia o se atunuu megadiverse. Fungi faatusa e eseese; se tusa ma le 250,000 ituaiga - o lea e na o le 5% ua faamatalaina - tupu i ʻAusetalia. Ona o le matua tele o le konetineta, matua ma liuliuina mamanu o le tau, ma le tali-vaitaimi e faaesea faafaafanua, o le tele o biota a ʻAusetalia e tulaga ese. E tusa o le 85% o laau fuga, 84% o meaola, e sili atu nai lo le 45% o le manulele, ma e 89% o le i-matafaga, iʻa sone-faautauta ua faatetele. le ua ʻAusetalia numera sili o pili o so o se atunuu, ma le 755 ituaiga. o loo tele lava ina faia aʻe vaomatua ʻAusetalia o ituaiga pea lanumeamata, aemaise eucalyptus laau i itulagi itiiti matutu; suia wattles i latou e pei o le ituaiga iloga i sili itulagi ma toafa matutu. O nisi lauiloa manu ʻAusetalia o le monotremes (le platypus ma echidna); a ʻau o marsupials, e aofia ai le kegaru, koala, ma wombat, ma manu felelei e pei o le emu ma le kookaburra. Na faailoa e le dingo e tagata Austronesian e faafesuiai ma ʻAusetalia le atunuu o loo siomia ai le 3000 TLM.
Iloa fanua
[Teuteu | edit source]

Vaega tele laueleele a ʻAusetalia o 7.617.930 kilomita faatafafa o loo i le Indo - ipu ʻAusetalia. Siomia i le vasa Initia ma le Pasefika, ua vavae ese mai Asia e le sami Arafura ma Timor, ma le pepelo Sami ʻamu mai le talafatai Queensland, ma le Tasman Sami o loo taoto i le va o ʻAusetalia ma Niu Sila. O le konetineta itiiti o le lalolagi ma le ono atunuu aupito tele i le eria atoa, ʻAusetalia - e tatau ona totogi e lona tele ma le faaesea-e masani ona faaigoaina o le "konetineta motu", ma o nisi taimi e manatu motu aupito tele a le lalolagi. Ei ai ʻAusetalia 34.218 kilomita o le talafatai (e le aofia uma motu i fafo), ma tapa se sone tamaoaiga faapitoa tele o 8.148.250 kilomita faatafafa. Lenei faapitoa sone o le tamaoaiga e le aofia ai le teritori Antarctic ʻAusetalia. E ese mai motu Macquarie, o loo taoto i le va o ʻAusetalia latitu 9 ° ma le 44 ° S, ma le logitu 112 ° ma le 154 ° E. A tele ʻAusetalia tuuina mai ai se eseesega tele o laufanua, ma le timu le teropika ma le vaomatua i le itu i matu-sasaʻe, mauga Atumauga i le itu i saute-sasaʻe, i saute i sisifo ma le itu i sasae, ma vao mago i le ogatotonu. O le konetineta sili ona mafolafola, ma le eleele matua ma itiiti lafulemu; toafa po o se vaega laueleele matutu masani ona taua o faia e le outback ae e mamao le vaega aupito tele o le laueleele. O le aina sili ona matutu konetineta, o lona timuga faaletausaga e tusa ma luga o le eria konetineta e itiiti ifo nai lo le 500 mm. O le faitau aofai o tagata i se nofoaga e tuuina mai, 2.8 nonofo i le sikuea kilomita, o totonu o le sili ona maualalo i le lalolagi, e ui lava o se soifua o vaega tele o le faitau aofai o tagata i le talafatai i saute-sasaʻe faautauta.
Ekonomi
[Teuteu | edit source]o ʻAusetalia o se atunuu mauoa; e faatupuina ana tupe maua mai punaoa eseese e aofia ai le auina atu i fafo e faatatau i le laʻuina, fesootaiga, faletupe ma fale gaosimea. O loo i ai se tamaoaiga maketi, o se tamaoaiga sili matua i le capita, ma se fua faatatau maualalo matua o le mativa. I le tulaga o le tamaoaiga averesi, tuu i se faavasegaga lona lua i ʻAusetalia le lalolagi ina ua mavae Suitiselani i le 2013, e ui lava o le faateleina o le fua faatatau o le mativa o le atunuu mai le 10.2% i le 11,8%, mai le 2000/01 i le 2013. Na faailoa mai e le inisitituti suesuega Suisse Ata o le atunuu ma le tamaoaiga median aupito maualuga i le lalolagi ma le tamaoaiga lona lua-aupito maualuga averesi i le matutua i le 2013. O le Tala Ausetalia o le tupe mo le atunuu, e aofia ai le Kerisimasi motu, Cocos (Keeling) motu, ma motu Norfolk, faapea foi ma le setete tutoatasi motu o le Pasefika o Kiribati, Nauru, ma Tuvalu. Faatasi ai ma le 2006 tuufaatasia o le fesuiaiga o faaunegatupe i le Malo o Ausetalia ma le fesuiaiga lumanai Sini, o le faamalumaluga Ausetalia fesuiaiga avea le tele iva i le lalolagi.
Sosaiete
[Teuteu | edit source]
Mo tupulaga, o le toatele o tagata malaga mai le motu o Peretania, ma tagata o Ausetalia e matele lava o tupuaga British po o Aialani ituaiga. I le 2011 tusiga igoa Ausetalia, o le sa tuaa sili ona masani filifilia le gagana Peretania (36.1%), sosoo ai ma Ausetalia (35.4%), Aialani (10.4%), Sikotilani (8.9%), Italia (4.6%), Siamani (4.5 %), Saina (4.3%), Initia (2.0%), Greek (1.9%), ma Holani (1.7%). Ua faateleina ai le faitau aofai o Ausetalia e ala i le fa o taimi talu mai le faaiuga o le Taua Muamua a le Lalolagi, o le tele o lenei siitaga mai le ulufale mai o tagata. Mulimuli ai i le Taua lua ma e ala i le 2000, e toetoe lava 5,9 miliona o le faitau aofai atoa o nonofo i le atunuu e pei o tagata malaga fou, o lona uiga o le toeitiiti lava lua mai uma e fitu Ausetalia na fanau mai i se isi atunuu. O le tele o tagata malaga o tomai, [228] ae o le ulufale mai o tagata aofai faatagaina e aofia ai vaega mo tagata o le aiga ma tagata sulufai. I le 2050, o le taimi nei fana i le faitau aofai o Ausetalia e aapa siomia 42 miliona. E ono aai o Ausetalia e silia ma le miliona tagata nonofo (2022, fua faatatau lē aloaia); Sini, Melepone, Perisipeni, Pefa, Ateleta ma Niukasolo.
Aupito tele aai ma taulaga i Ausetalia Iuni 2014 Ofisa o Ausetalia o tala faatatau o tupe fuainumera. | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Tūlaga | Setete | Faitau aofaʻi | Tūlaga | Setete | Faitau aofaʻi. | ||||
Sini Melepone |
1 | Sini | NSW | 4,840,628 | 11 | Hobart | TAS | 219,243 | Perisipeni Pefa |
| 2 | Melepone | VIC | 4,440,328 | 12 | Geelong | VIC | 184,182 | ||
| 3 | Perisipeni | QLD | 2,274,560 | 13 | Townsville | QLD | 178,649 | ||
| 4 | Pefa | WA | 2,021,203 | 14 | Cairns | QLD | 146,778 | ||
| 5 | Atelaite | SA | 1,304,631 | 15 | Darwin | NT | 140,386 | ||
| 6 | Gold Coast–Tweed Heads | QLD/NSW | 614,379 | 16 | Toowoomba | QLD | 113,625 | ||
| 7 | Nikasolo –Maitland | NSW | 430,755 | 17 | Ballarat | VIC | 98,543 | ||
| 8 | Kenepera–Queanbeyan | ACT/NSW | 422,510 | 18 | Bendigo | VIC | 91,692 | ||
| 9 | Sunshine Coast | QLD | 297,380 | 19 | Albury–Wodonga | NSW/VIC | 87,890 | ||
| 10 | Wollongong | NSW | 289,236 | 20 | Launceston | TAS | 86,393 | ||
E ui e Ausetalia leai se gagana aloaia, e masani lava ona mauaa le gagana Peretania e pei o le faapouliuli gagana a le atunuu. Ausetalia le gagana Peretania o le a eseese tele o le gagana ma le tautala tulaga ese ma lexicon, ma ese teisi mai i isi ituaiga o le gagana Peretania i le kalama ma le sipelaga. auauna Sili o Ausetalia e pei o le gagana tulaga faatonuina. E tusa ai ma le tusigaigoa 2011, Peretania o le gagana na tautala i le fale mo le latalata atu i le 81% o le faitau aofai o tagata. I le 250 o loo manatu gagana Ausetalia le atunuu ua i ai i le taimi o fesootaiga Europa muamua, o lea e itiiti ifo i lo le 20 o loo tumau pea i le faaaogaina i aso taitasi e tagata uma vaega o le matutua. E tusa o le 110 isi o loo tautala patino e tagata matutua. I le taimi o le tusiga igoa 2006, e 52,000 le atunuu Ausetalia, fai ma sui o le 12% o le faitau aofai o le atunuu, lipotia mai o le a latou tautala i se gagana le atunuu i le fale. ei ai Ausetalia se gagana faailoga taua o Auslan, o le gagana autu o uiga 5.500 tagata logonoa
Aganuu
[Teuteu | edit source]
E tusa o le 24% o Ausetalia i le tausaga o le 15 aunoa auai i faatulagaina gaoioiga tau taaloga.I se tulaga faava o malo, ua sili i Ausetalia i le Kirikiti, hockey fanua, Netipolo, liki ma le iuni lakapi. O le tele o Ausetalia ola i totonu o le sone o le gataifale, le faia o le matafaga se nofoaga faafiafiaga lauiloa ma o se vaega taua o le a le faasinomaga o le atunuu. o Ausetalia e malosi faale- i le vai e faavae i taaloga, e pei o le aau ma surfing. Amata le surf gaoioiga faaola le ola i totonu o Ausetalia, ma le volenitia faaola o le olaga o se tasi o le aikona o le atunuu. Le atunuu, o isi taaloga lauiloa e aofia ai tulafono Ausetalia lakapi, solofanua tuuga, pasiketipolo, surfing, soka, ma tuuga afi. O le tuuga solofanua ipu faaletausaga Melepone ma le tuuga iakiti Sydney e Hobart tosina aia malosi. o Ausetalia o se tasi o le lima o atunuu e auai i le Olimipeka o le Taumafanafana uma o le vaitaimi o aso nei, ma ua talimalo le Taaloga faalua: 1956 i Melepone ma le 2000 i Sini. Ua auai foi Ausetalia i Taaloga o le Taupulega uma, talimalo le mea na tupu i le 1938, 1962, 1982, 2006 ma o le a talimalo i le Taaloga o le Taupulega 2018. Faia Ausetalia lona foliga Amataga i le Taaloga a le Pasefika i le 2015. I le avea ai foi le avea ma se tagata auai e le aunoa FIFA Ipu a le Lalolagi, ua manumalo Ausetalia le Malo OFC Ipu fa taimi ma le AFC faʻatasi Asia Ipu - o le na atunuu e manumalo suega siamupini i FIFA eseese e lua konifeterasia. O le atunuu tauva e le aunoa i le lalolagi ʻau pasiketipolo maualuluga e pei ona i totonu o le pito i luga oʻ au e tolu lalolagi i tuutuuga o tulaga agavaa i le Taamilosaga pasiketipolo i le Olimipeka o le Taumafanafana. O isi mea na tutupu faava o malo tetele o lo o umia i totonu o Ausetalia e aofia ai le Australian tenisi Tatala taamilosaga slam tele, faava o malo afitusi ālisi, ma le Fua Faatatau Ausetalia se tasi Grand Prix. O le maualuga o le faatulagaga polokalama a le televise e aofia ai taaloga faasalalau ata e pei o le Olimipeka o le Taumafanafana, FIFA Ipu a le Lalolagi, O le lefulefu, Lakapi Liki Malo o Amataga, ma le finals tele o le lakapi a le atunuu Liki ma Ausetalia Liki Soka. Faasee i Ausetalia ua amata i le 1860s ma le kiona taaloga faia i le atumauga Ausetalia ma vaega o Tasmania.
Ata
[Teuteu | edit source]Ausetalia
[Teuteu | edit source]- Fuʻa.
- Faʻafanua.
Manu
[Teuteu | edit source]Tala autu: Manu o Ausetalia
Faʻamatalaga
[Teuteu | edit source]- ↑ Australia also has a royal anthem, "God Save the King", which may be played in place of or alongside the national anthem when members of the royal family are present. If not played alongside the royal anthem, the national anthem is instead played at the end of an official event.[1]
- ↑ Sydney is the largest city based on Australian Bureau of Statistics (ABS) Greater Capital City Statistical Areas (GCCSAs). These represent labour markets and the functional area of Australian capital cities.[2] Melbourne is larger based on ABS Significant Urban Areas (SUAs). These represent Urban Centres, or groups of contiguous Urban Centres, that contain a population of 10,000 people or more.[3]
- ↑ The religion question is optional in the Australian census.
- 1 2 There are minor variations from three basic time zones; see Time in Australia.
Faʻasinomaga
[Teuteu | edit source]- ↑ "Australian National Anthem". Department of Prime Minister and Cabinet. 19 January 2022. Archived from the original on 27 October 2023. Retrieved 9 January 2024.
- ↑ "Regional population, 2021-22 financial year". Australian Bureau of Statistics. 20 April 2023. Archived from the original on 20 April 2023. Retrieved 27 May 2023.
- ↑ Turnbull, Tiffanie (17 April 2023). "Melbourne overtakes Sydney as Australia's biggest city". BBC News. Archived from the original on 21 May 2023. Retrieved 27 May 2023.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs named "Australian-Bureau-of-Statistics-2022". - ↑ Pronounced "Ozzy"
- ↑ "Aussie". Macquarie Dictionary. 16 October 2023. Archived from the original on 10 June 2024. Retrieved 8 February 2024.
- ↑ Collins English Dictionary. Bishopbriggs, Glasgow: HarperCollins. 2009. p. 18. ISBN 978-0-0078-6171-2.
- ↑ "Area of Australia - States and Territories". Geoscience Australia. 27 June 2014. Archived from the original on 18 January 2024. Retrieved 18 February 2024.
- ↑ "Australia § Geography". The World Factbook (2026 ed.). Central Intelligence Agency. Retrieved 16 August 2024. (Archived 2024 edition.)
- 1 2 "Surface water and surface water change". Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). Archived from the original on 24 March 2021. Retrieved 11 October 2020.
- ↑ "Population clock and pyramid". Australian Bureau of Statistics website. Commonwealth of Australia. 5 March 2024. Archived from the original on 8 February 2024. Retrieved 5 March 2024. The population estimate shown is automatically calculated daily at 00:00 UTC and is based on data obtained from the population clock on the date shown in the citation.
- ↑ "National, state and territory population". Australian Bureau of Statistics. 26 September 2022. Archived from the original on 21 November 2022. Retrieved 26 September 2022.
- 1 2 3 4 "World Economic Outlook Database, October 2024 Edition. (Australia)". www.imf.org. International Monetary Fund. 22 October 2024. Retrieved 22 October 2024.
- ↑ "Australia Gini Coefficient, 1995 – 2023 | CEIC Data". www.ceicdata.com. Archived from the original on 4 March 2024. Retrieved 4 March 2024.
- ↑ "Human Development Report 2023/24" (PDF) (in English). United Nations Development Programme. 13 March 2024. Archived (PDF) from the original on 13 March 2024. Retrieved 13 March 2024.
- ↑ Australian Government (March 2023). "Dates and time". Style Manual. Archived from the original on 29 May 2023. Retrieved 6 May 2023.
- ↑ New South Wales Department of Education (Matagaluega o Aoga a Niu Saute Uelese). "Bilingual English/Samoan Dictionary (Lolomifefiloi i Gagana e Lua Igilisi/Samoa)" (PDF).