Bajka
Bajka je kratka priča koja pripada Folklornom žanru.[1] Takve priče obično sadrže magiju, čarolije i mitska ili nestvarna bića. U većini kultura ne postoji jasna granica koja razdvaja mit od narodne priče ili bajke; sve ovo zajedno čini književnost predpismenih društava.[2] Bajke se mogu razlikovati od drugih narodnih narativa kao što su legende (koje uglavnom uključuju vjerovanje u istinitost opisanih događaja)[3] i eksplicitne moralne priče, uključujući basne o zvijerima. Prevladavajući elementi uključuju zmajeve, patuljke, vilenjake, vile, divove, gnome, gobline, grifone, podvodne ljude, čudovišta, monarhiju, vile, životinje koje govore, trolove, jednoroge, vještice, čarobnjake, magiju i čarolije.
U manje tehničkim kontekstima, termin se također koristi za opisivanje nečega blagoslovljenog neobičnom srećom, kao u "bajkovitom završetku" (sretnom završetku)[3] ili "bajkovitoj romansi". Kolokvijalno, termin "bajka" ili "bajkovita priča" može značiti i bilo koju nategnutu priču ili izmišljotinu; koristi se posebno za opisivanje bilo koje priče koja ne samo da nije istinita, već i ne bi mogla biti istinita. Legende se doživljavaju kao stvarne unutar njihove kulture; bajke se mogu stopiti u legende, gdje i pripovjedač i slušaoci doživljavaju narativ kao utemeljen na historijskoj istini. Međutim, za razliku od legendi i epova, bajke obično ne sadrže više od površnih referenci na religiju i stvarna mjesta, ljude i događaje; one se odvijaju "nekada davno", a ne u stvarnim vremenima.[4]
Bajke se javljaju i u usmenom i u književnom obliku (književna bajka); naziv "bajka" ("conte de fées" na francuskom) prvi put im je pripisala Madame d'Aulnoy krajem 17. vijeka. Mnoge današnje bajke razvile su se iz višestoljetnih priča koje su se, s varijacijama, pojavljivale u više kultura širom svijeta.[5]
Historiju bajke je posebno teško pratiti jer često opstaju samo književni oblici. Ipak, prema istraživačima sa univerziteta u Durhamu i Lisabonu, takve priče mogu datirati hiljadama godina unazad, neke čak i iz bronzanog doba.[8][9] Bajke i djela izvedena iz bajki pišu se i danas.
Folkloristi su klasifikovali bajke na različite načine. Aarne-Thompson-Uther indeks i morfološka analiza Vladimira Proppa su među najznačajnijima. Drugi folkloristi su tumačili značaj priča, ali nijedna škola nije definitivno utvrđena za značenje priča.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Jorgensen, Jeana (2022). Fairy Tales 101: An Accessible Introduction to Fairy Tales. Fox Folk Press. 372 pages. ISBN 979-8985159233.
- ↑ Thompson, Stith (1972). "Fairy Tale". u Leach, Maria; Fried, Jerome (ured.). Funk & Wagnalls Standard Dictionary of Folklore, Mythology & Legend. Funk & Wagnalls. ISBN 978-0-308-40090-0.
- 1 2 Martin, Gary. "'Fairy-tale ending' – the meaning and origin of this phrase". Phrasefinder. Arhivirano s originala, 19. 9. 2020. Pristupljeno 21. 8. 2020.
- ↑ Orenstein 2002, str. 9.
- ↑ Gray, Richard (5. 9. 2009). "Fairy tales have ancient origin". The Telegraph. Arhivirano s originala, 8. 9. 2009.
Dodatna literatura
[uredi | uredi izvor]- "Kidnapped by Fairies / The Hitch Hiker". Shakespir. Arhivirano s originala, 8. 9. 2021. Pristupljeno 21. 8. 2020.
- Heidi Anne Heiner, "The Quest for the Earliest Fairy Tales: Searching for the Earliest Versions of European Fairy Tales with Commentary on English Translations" Arhivirano 14. 8. 2020. na Wayback Machine
- Heidi Anne Heiner, "Fairy Tale Timeline" Arhivirano 15. 8. 2020. na Wayback Machine
- Vito Carrassi, "Il fairy tale nella tradizione narrativa irlandese: Un itinerario storico e culturale", Adda, Bari 2008; English edition, "The Irish Fairy Tale: A Narrative Tradition from the Middle Ages to Yeats and Stephens", John Cabot University Press/University of Delaware Press, Roma-Lanham 2012.
- Antti Aarne and Stith Thompson: The Types of the Folktale: A Classification and Bibliography (Helsinki, 1961)
- Tatar, Maria. The Annotated Classic Fairy Tales. W.W. Norton & Company, 2002. ISBN 0-393-05163-3
- Benedek Katalin. "Mese és fordítás idegen nyelvről magyarra és magyarról idegenre Arhivirano 17. 8. 2021. na Wayback Machine". In: Aranyhíd. Tanulmányok Keszeg Vilmos tiszteletére. BBTE Magyar Néprajz és Antropológia Intézet; Erdélyi Múzeum-Egyesület; Kriza János Néprajzi Társaság. 2017. pp. 1001–1013. ISBN 978-973-8439-92-4. (In Hungarian) [for collections of Hungarian folktales].
- Le Marchand, Bérénice Virginie (2005). "Refraining the Early French Fairy Tale: A Selected Bibliography". Marvels & Tales. 19 (1): 86–122. doi:10.1353/mat.2005.0013. JSTOR 41388737. S2CID 201788183.
On origin and migration of folktales:
- Bortolini, Eugenio; Pagani, Luca; Crema, Enrico R.; Sarno, Stefania; Barbieri, Chiara; Boattini, Alessio; Sazzini, Marco; da Silva, Sara Graça; Martini, Gessica; Metspalu, Mait; Pettener, Davide; Luiselli, Donata; Tehrani, Jamshid J. (22. 8. 2017). "Inferring patterns of folktale diffusion using genomic data". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 114 (34): 9140–9145. Bibcode:2017PNAS..114.9140B. doi:10.1073/pnas.1614395114. JSTOR 26487305. PMC 5576778. PMID 28784786.
- d'Huy, Julien (1. 6. 2019). "Folk-Tale Networks: A Statistical Approach to Combinations of Tale Types". Journal of Ethnology and Folkloristics. 13 (1): 29–49. doi:10.2478/jef-2019-0003. S2CID 198317250.
- Goldberg, Christine (2010). "Strength in Numbers: The Uses of Comparative Folktale Research". Western Folklore. 69 (1): 19–34. JSTOR 25735282.
- Jason, Heda; Kempinski, Aharon (1981). "How Old Are Folktales?". Fabula. 22 (Jahresband): 1–27. doi:10.1515/fabl.1981.22.1.1. S2CID 162398733.
- hÓgáin, Dáithí Ó (2000). "The Importance of Folklore within the European Heritage: Some Remarks". Béaloideas. 68: 67–98. doi:10.2307/20522558. JSTOR 20522558.
- Nakawake, Y.; Sato, K. (2019). "Systematic quantitative analyses reveal the folk-zoological knowledge embedded in folktales". Palgrave Communications. 5 (161). arXiv:1907.03969. doi:10.1057/s41599-019-0375-x. Nepoznati parametar
|article-number=zanemaren (pomoć) - Newell, W. W. (januar 1895). "Theories of Diffusion of Folk-Tales". The Journal of American Folklore. 8 (28): 7–18. doi:10.2307/533078. JSTOR 533078.
- Nouyrigat, Vicent. "Contes de fées: leur origine révélée par la génétique". Excelsior publications (2017) in La Science et la Vie (Paris), édition 1194 (03/2017), pp. 74–80.
- Ross, Robert M.; Atkinson, Quentin D. (januar 2016). "Folktale transmission in the Arctic provides evidence for high bandwidth social learning among hunter–gatherer groups". Evolution and Human Behavior. 37 (1): 47–53. Bibcode:2016EHumB..37...47R. doi:10.1016/j.evolhumbehav.2015.08.001.
- Swart, P. D. (1957). "The Diffusion of the Folktale: With Special Notes on Africa". Midwest Folklore. 7 (2): 69–84. JSTOR 4317635.
- Utley, Francis Lee; Austerlitz, Robert; Bauman, Richard; Bolton, Ralph; Count, Earl W.; Dundes, Alan; Erickson, Vincent; Farmer, Malcolm F.; Fischer, J. L.; Hultkrantz, Åke; Kelley, David H.; Peek, Philip M.; Pretty, Graeme; Rachlin, C. K.; Tepper, J. (1974). "The Migration of Folktales: Four Channels to the Americas [and Comments and Reply]". Current Anthropology. 15 (1): 5–27. doi:10.1086/201428. JSTOR 2740874. S2CID 144105176.
- Zaitsev, A. I. (juli 1987). "On the Origin of the Wondertale". Soviet Anthropology and Archeology. 26 (1): 30–40. doi:10.2753/AAE1061-1959260130.
