Vanilija
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |

Razne tropske američke loze (nalik na lozu, čokot) iz roda Vanilija iz porodice orhideja, posebno V. planifolia, uzgajana zbog svojih uskih dugačkih mahuna,[1] iz kojih se dobija materija ukusa vanilije, izvorno iz Meksika.
Etimološki, riječ vanila nastaje iz španske riječi "vainilla", što znači "mala mahuna". Originalno, uzgajali su je srednjoamerički narodi, a španskom osvajaču Hernán Cortésu je pripisano da je upoznao Evropu, kako sa vanilom, tako i sa čokoladom, u 1520tim.
Pokušaji da se vanila uzgoji van Meksika i Centralne Amerike su bili neuspješni, zbog simbiotičke povezanosti čokota tlilxochitl, koji proizvodi vanilinu orhideju, sa lokalnim vrstama Melipona pčele; tako je bilo do 1837. kada je belgijski botaničar Charles François Antoine Morren otkrio ovu činjenicu, i započeo metodu vještačkog oprašivanja biljke.
Metoda je bila finacijski neuspješna, i kao takva, napuštena. U 1841., 12-godišnji francuski rob, Edmond Albius, koji je živio u Île Bourbon, otkrio je da se biljka može oprašivati ručno.[2]
Trenutno postoje tri glavna kultivara vanile, na svjetskom nivou, i svi potiču od vrsta nađenih u Srednjoj Americi, uključujući dijelove današnjeg Meksika. Pojedine vrste rastu na Madagaskaru, Réunionu i drugim tropskim područjima Indijskog okeana. Glavnina vanile je vrste V. planifolia, koja je poznata kao "Madagascar-Bourbon" vanila, koja se proizvodi u malom području Madagaskara, i u Indoneziji.
Vanila je nakon šafrana, drugi najskuplji začin, zbog toga što zahtijeva puno rada, pri uzoju vanila sjemenki. I pored skupoće, veoma je cijenjena zbog svog okusa. Pisac Frederic Rosengarten, Jr. opisuje u svojoj "Knjizi začina", vanilu kao "čistu, mirisnu i nježnu", dok njenu složenu cvjetnu aromu opisuje kao "čudesni buke". Vanila se široko koristi u proizvodnji hrane, proizvodnji parfema i aromaterapiji. Mahuna ove biljke se nekada zove i zrno vanilije.
Rasprostranjenost
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Hemijski sastav
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Upotreba
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Ostalo
[uredi | uredi izvor]- Ekstrakt arome, ukusa, vanilije, spremljen od sušenih mahuna ove biljke, ili proizveden sintetički.
- U engleskom jeziku se za nešto kaže da je "vanila", ako je bez ukrasa, osnovno i obično. *Zastarjeli Španski: vainilla, deminutiv od vaina, korice mača (zbog oblika mahune).
Narodno vjerovanje
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Vanilla Beans - an overview | ScienceDirect Topics". www.sciencedirect.com. Pristupljeno 9. 11. 2025.
- ↑ Nichols, Helena (28. 2. 2021). "Vanilla: The Flavor that Almost Wasn't". Adventures in Taste and Time (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 11. 2025.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- http://bioweb.uwlax.edu/bio203/s2009/ruud_kirs/ Arhivirano 25. 2. 2012. na Wayback Machine
- https://web.archive.org/web/20071026032656/http://www.kew.org/epic/index.htm
Nedovršeni članak Vanilija koji govori o kulinarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.