Prekaja
Prekaja | |
|---|---|
naselje | |
  Prekaja | |
 Interaktivna karta Prekaja | |
| Koordinate: 44°18′51″N 16°31′41″E / 44.3142°N 16.5281°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Kanton 10 |
| Općina | Drvar |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 115 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 34 |
Prekaja je naseljeno mjesto u općini Drvar, Bosna i Hercegovina.
Geografija
[uredi | uredi izvor]Prekaja je iznad desne obale rijeke Unac, zapadne granice njenog područja. Sa istoka se pruža planina Klekovača, tj. Javorova Kosa, Vršina, Kolo i Lauševac. Od Župice je odvojena Sklopom i Orlovačom, a od Mokronoga donjim dijelom Sklopa. Naselje je uglavnom u proširenoj uvali doline Unca, a djelimično i na planinskim padinama. Glavnina je na nadmorskoj visini od oko 660 d0 700 m.
Prekaja je ustvari raštrkano selo sa osam područja - zaselaka: Kralji, Podbrina, Prekaja, Vranovina, Mračaj, Kotlina, Župa Pavići i Glavice. Središte je u kotlinskoj uvali, a oko njega su ostali pomenuti zaseoci, različite međusobne udaljenosti. Kroz selo prolazi regionalna cesta R-408.[1][2][3]
U drugoj polovini 20. stoljeća u ovom selu je napravljeno vještačko jezero, zvano Prekajsko jezero ili Župica, čija je primarna namjena bila podmirivanje potrebe industrije u Drvaru.
Historija
[uredi | uredi izvor]Nekoliko gradinskih utvrda ukazuje na mogućnost da je ovo područje bilo naseljeno još u predrimsko doba. To se dovodi u vezu sa poznatom činjenicom da je područje oko Unca naseljavalo ilirsko pleme Sardeati. Može se pouzdano tvrditi da su ta stara naselja postojala i u rimsko doba, nakon pada u rimske uprave, 9. godine n.e. Rimljani su zatim, u prirodnim granicama Unačke doline, u koju se moglo smjestiti 52 dekurije plemena Sardeati (procjenjuje se oko 7.000-10.000 ljudi), osnovali svoj municipij Sardiatarum. Između ostalog, na to ukazuju i dva žrtvenika koje su postavili u Prekaji. Municipij je mogao biti osnovan za Hadrijana, odnosno Mlija (jer se upravo on spominje na jednom od njih - usp. T. Aurelius Proculus iz Prekaje), a najkasnije za Karakale (212. g.).[4]
U Prekaji je 1885. godine podignuta Crkva Uspenja Presvete Bogorodice, koja je obnovljena krajem 2008.
Tokom Rata u Bosni i nakon toga Prekaja je postala poznata po ozloglašenom logoru za Bošnjake u staroj osnovnoj školi. Od njih 80-ak, 24 ih je kasnije identificirano po kostima iz masovnh grobnica. Za zločine u tom logoru još uvijek nije odgovarao niko od neposrednih izvršitelja, ali su registrirani u slučajevima protiv Tolimira, Krajišnika, Karadžića i u optužnicama protiv drugih nalogodavaca.[5]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]| Sastav stanovništva – naselje Prekaja | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[6] | 1991. | 1981.[7] | 1971.[8] | ||||
| Osoba | 115 (100,0%) | 430 (100,0%) | 574 (100,0%) | 656 (100,0%) | |||
| Srbi | 115 (100,0%) | 430 (100,0%) | 530 (92,33%) | 651 (99,24%) | |||
| Jugoslaveni | – | – | 43 (7,491%) | – | |||
| Hrvati | – | – | 1 (0,174%) | – | |||
| Ostali | – | – | – | 4 (0,610%) | |||
| Bošnjaci | – | – | – | 1 (0,152%)1 | |||
Zabilježeno je da je, u periodu od 22. do 24. oktobra 1973. Osnovnu školu "27 juli" u Prekaju pohađalo oko 370 učenika, od 3. do 8. razreda.[9][10]
Znamenite ličnosti
[uredi | uredi izvor]- Nikola Špirić, političar
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ http://www.kartabih.com/.
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ↑ Bojanovski I. (1988): Bosna i Hercegovina u antičko doba. Radovi Akadenije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
- ↑ http://cdtp.org/wp-content/uploads/2014/01/Stara_osnovna_skola_u_Prekaji-reduced.pdf Arhivirano 12. 8. 2015. na Wayback Machine.
- ↑ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.
- ↑ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 18. 9. 2015.
- ↑ Hadžiselimović R. (1981). "Genetic distance among local human populations in Bosnia and Herzegovina (Yugoslavia)". Collegium Antropologicum. 5 (Supplement): 63–66.
- ↑ Hadžiselimović R. et al. (1985). Genetička distanca i stepen propagacijske izolovanosti lokalnih ljudskih populacija u Bosni i Hercegovini – Elaborat istraživačkog projekta. Sarajevo: Biološki institut Univerziteta u Sarajevu. Eksplicitna upotreba et al. u:
|authors=(pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Zvanični sajt općine Drvar Arhivirano 20. 11. 2015. na Wayback Machine
